Josip Vdović

Magistar povijesti. Bavi se (trenutno) rekreativno srednjovjekovnom povijesti, ponajviše bizantskom povijesti.
Josip Vdović

Darivanje papa bila je gesta koja se podrazumijevala, gesta kojom su vladari nastojali od pape izmoliti milost kako bi se papa za njih založio kod Boga. Darivali su se različiti skupocjeni predmeti, ponekad i teško dostupni, a među darovima se znala pojaviti i neka od Europi egzotičnih životinja. Jedan od takvih darova bila je papiga koju je papa Lav IX. (1049.-1054.) dobio na poklon sredinom 11. st., a o čemu u kratkom članku Njemački papa i hrvatski papagaj piše Neven Budak. Izvor koji je zabilježio darivanje pape jest Vita Leonis IX. Papae (Život pape Lava IX.) napisan između 1058. i 1061. godine. Kako ističe Budak, djelo je veoma poznato, jer je od 1615. do 1862. objavljeno čak deset puta.

Zašto hrvatski papagaj?

Budak smatra kako je upravo hrvatski vladar, konkretno Stjepan II. (1030.?-1056.) darovao papi Lavu IX. papagaja. Iako za ovu interpretaciju nema izravne potvrde te iako postoji mišljenje niza autora da je riječ o kralju Danske, Budak se ipak opredijelio za hrvatskog kralja. Tome u prilog navodi da pretpostavku se rex Dalamarcie iz izvora vjerojatnije odnosi na “kralja Dalmacije”, tj. Hrvatske. Tri su razloga za Budakovu tvrdnju: geografska blizina Rima i Dalmacije, položaj Dalmacije na trgovačkom putu prema Istoku (pomoću kojeg bi hrvatski kralj došao do papagaja) i ime Dalamarcia koje sasvim sigurno više podsjeća na Dalmaciju nego na Dansku (papa Grgur VII. naziva danskog kralja rex Danorum).

 

Budak također navodi vjerojatnost papine upućenosti u događaje u Hrvatskoj kao i u njezinoj okolici. Dolazak njegovog poslanika u Dalmaciju oko 1050. i smjena nadbiskupa Dabrala zbog življenja protivno reformnim nastojanjima Rima – upravo to dokazuju. Također, papino posredovanje u sukobu između svetorimskog cara Henrika III. (1039.-1056.) i ugarskog kralja Andrije I. (1046.-1060.), daje naslutiti mogućnost da je hrvatski vladar iskoristio papinsko prisustvo u blizini da ga daruje rijetkim poklonom. Ako je došlo do ovako ranog kontakta reformnog papinstva s hrvatskim kraljem, to početak crkvene reforme na hrvatskom prostoru pomiče prije 1061., godine koja se obično uzima kao početak reforme u Hrvatskoj.

U čemu je tolika važnost papagaja, zašto ga je papinski kroničar zapisao? Bio je to izniman i skupocjen dar. Neven Budak se poziva na Izidora Seviljskog koji piše da papagaj potječe iz Indije i pozdravlja ljude s “Ave” što je bilo iznimno začuđujuće. Papagaju su se čak pripisivala različita pa i ljekovita svojstva. Veoma su ga cijenili, a zbog svoje egzotičnosti bio je zanimljiva i donekle misteriozna životinja. Stoga papin kroničar piše:

“Među mnogima, dakle, koji su nastojali doći pred njega, kralj Dalmacije mu je na dar poslao pticu, papagaja, na kojem se kroz zapanjujuću sposobnost očitovala Božja milost. Iako, naime, neke ptice nauče izgovarati ljudske riječi kad im je glad učiteljica, ovaj je pak, kako izvještavaju, a da ga nitko nije na to poticao, cijelim putem dok su ga vodili gospodinu crkvenom poglavaru, ponavljao “idem k papi” i čim mu je bio predan, a da ga nitko nije naučio, milozvučno je povikao “papa Lav”.

Papagaj je do hrvatske obale mogao doći preko trgovačke rute Venecija-Levant koja je tekla uz jadransku obalu, kao i obiteljskim vezama Trpimirovića s Orseolima.

Georg-Flegel-Still-life-with-Parrot
Georg Flegel (1566-1638), Mrtva priroda s papagajem

Prijedlog za čitanje:

Više pročitajte u novom članku Nevena Budaka, Njemački papa i hrvatski papagaj, Historijski zbornik LXXI (2018): 1-5.

Facebook Comments