Loša kanalizacija bila je uzrok velikom pomoru pučanstva, a Medveščak je osim što je bio rasadište smrada, redovito plavio grad i oštećivao imovinu. Nikolina Solić piše o počecima gradnje kanalizacije i uređenju Medveščaka što je pridonijelo izgradnji Zagreba kao modernog glavnog grada krajem 19. stoljeća. Ovi su opsežni radovi omogućili širenje grada i nastanak novih ulica.


Grad Zagreb je 1880-ih godina započeo pripremu za izgradnju sustavne kanalizacijske mreže. U to vrijeme grad je zauzimao površinu od 330 ha, a brojao oko 30,000 stanovnika. Glavni razlog potrebe sustavne kanalizacije bio je veliki pomor stanovništva, regulacija pitke vode, ali i izgradnja Zagreba kao modernog glavnog grada.

Loša kanalizacija uzrok je velikoj pomori pučanstva

Izvješća gradska osamdesetih godina spominju redovito nepovoljno zdravstveno stanje i velik pomor pučanstva (30 ili više ‰), te nalaze uzrok tome u lošoj kanalizaciji i nezdravim stanovima. Posljednih godina prestaju takve tužbe, pomor se umanjuje na 25 ‰, priljepljive se bolesti ne javljaju u većem opsegu (1-2 ‰) (…) Sto se pak zdravstveno stanje poboljšalo, imamo da zahvalimo dobroj vladi i valjanoj novoj kanalizaciji.

izvor: Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb: od godine 1892. do godine 1902., Naklada tiskare C. Albrechta (Jos. Wittaseka) u Zagrebu

Počeci izgradnje kanalizacija u Zagrebu smještaju se u 17. stoljeće, a u dokumentima se navode odvodni kanali naselja Grič i Kaptol.

Ipak, do početka gradnje sustavne kanalizacijske mreže Zagreb je čekao sve do 1892./93. godine kada započinje gradnja odvodnog kanala s ušćem u Savu kod Žitnjaka te regulacija potoka Medveščak iz Tkalčićeve ulice u Ribnjačku dolinu.


Razprave napreduju sporo

Godine 1881., u fazi pripreme za izgradnju kanalizacijske mreže, Zagreb je posjetio engleski inženjer William Lindley i njegovi suradnici koji su bili obaviješteni da je grad kanaliziran samo djelomično i prema starim načelima gradnje, da se dakle nečiste vode i izmetnine nemogu shodno uklanjati iz područja grada Zagreba, te da valjda sbog toga grad nije zdrav.

Lindley je dizajnirao vodovodne i kanalizacijske sustave diljem Europe, a u Zagrebu je izjavio:

Lindleyeva preporuka

Preporučujem vam da dadete sagraditi skupnu kanalizaciju sa sistemom proplavljivanja i to čak i onda ako u prvi čas izvedete samo jedan dio iste. To je najjeftiniji način dispozicije otpadne tvari, štedi se na troškovima otpreme i drugim izdacima. Osim toga je najpovoljnije sagraditi kanalizaciju iz zdravstvenih razloga.

izvor: Stanislav Tedeschi, “Društvena opravdanost izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba”, Građevinar, vol. 53, No. 4, Zagreb 2001.

Lindley i njegovi sinovi dizajnirali su vodovodni i kanalizacijski sustav u Pragu

Budući da je to veliki i skupi poduhvat, gradska uprava je zatražila stručno mišljenje i Družtva inžinirah i arhitektah u Zagrebu koje je unutar svojih članova izabralo strukovno povjerenstvo za pitanje izgradnje sustavne kanalizacije, koje se sastojalo od arhitekta graditelja i raznih inženjera.

Društvo je svoje mišljenje izdalo u svom časopisu Viesti 1889. godine. O tom mišljenju u Narodnim novinama 1890. godine piše:

Sukob stručnih mišljenja

Iz razpravah, što su nakon toga provedene u sjednicah družtva i koje su objelodanjene u „Viestih“, možemo razabrati da družtvo, akoprem je mnienje strukovnog odbora u svoj časopis uvrstilo, nije sporazumno s tim mnienjem bilo, nego da je dotičnu osnovu strukovnomu odboru na novo pretresivanje povratilo.

izvor: Narodne novine, br.80, 8. travnja 1890.

Ovakvih sukoba stručnih mišljenja bilo je nekoliko, posebice oko količine novca koje je potrebno uložiti, stoga su rasprave gradske uprave bile višestruke i spore. Ipak, 1892. godine donesena je konačna odluka.

Odluka o izvođenju

U skupštini od 5. prosinca 1892. proglašen je i primljen oduševljeno na znanje otpis vis. kr. Zem. Vlade od 2. prosinca 1892. kojim se odobrava operat za izvedenje glavnog kanala, odvodnog i sabirnog kanala i za preloženje potoka Medeveščaka u Ribnjačku dolinu. Nakon mnogogodišnjih rasprava, mnogih osnova i prijedloga, odlučnosti novog načelnika podje za rukom, te bi sve priredjeno, da se započne djelo…koje biješe najpreča potreba novoga Zagreba. Slijedilo je odmah izvodjenje.

izvor: Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb: od godine 1892. do godine 1902.

Četrnaest godina prije početka gradnje sustavne kanalizacijske mreže započela je gradnja zagrebačkog gradskog vodovoda.

Što je sve izvedeno i prema kojim načelima?

Prije izgradnje donesena su temeljna načela izgradnje.

načela

Prva potreba bila je gradnja odvodnog kanala kolodvoru državne željeznice na istok do ulijeva u Savu kod Žitnjaka, jer su dotada svi izljevi tadašnje gradske odvodnje završavali su kod državnog kolodvora.

Gradnja odvodnog kanala započela je 1893. godine, a dovršena je 1894. godine.

Glavni kanal

Nakon završetka odvodnog kanala počeo se graditi glavni kanal koji se protezao od gornjeg kraja dovršenoga otvorenog odvodnog kanala ispod starog korita potoka Medveščaka i ispod pruge kr. drž. željeznice do tvornice lijepaka, gdje je pripojen glavni kanal sa svojim ulivom

Glavni kanal je odande imao svoj pravac Baroševom ulicom, južnom stranom trga Franje Josipa, kroz Mihanovićevu ulicu, Poljski put i Klesarsku ulicu do Ciglane kod tvornice duhana, a bio je dug 2570 m.

Odvodnja - VIO d.o.o.
izvor: vio.hr

Splavni kanal

Zatim je građen splavni kanal koji se dijelio na tri dijela:

Od Černomerca kroz Ilicu do Gundulićeve ulice

Od Nove Vesi kroz Kožarsku ulicu, Potok i Jelačićev trg, pa od ovuda kroz Jurišićevu ulicu do u Draškovićevu ulicu

Kroz Ilicu do Gundulićeve ulice

izvor: Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb: od godine 1892. do godine 1902.

Do 1902. godine izgrađeni su svi glavni i većina uličnih kanala. Iste godine započela je gradnja kanala u Preradovićevoj ulici, na istočnoj strani trg i u Haulikovoj ulici, a odobrena je i osnova za regulaciju potoka Laščinščaka.

Prelaganje i regulacija potoka Medveščaka

Sve do kraja 19. stoljeća potok Medveščak tekao je kroz čitav grad, Ksaverskom dolinom, današnjom Medvedgradskom i Tkalčićevom ulicom, Pod Zidom, Bakačevom, iza kuća u gornjoj Vlaškoj ulici, zatim današnjom Jurišićevom i Draškovićevom preko starog Sajmišta gdje je skretao prema jugoistoku i ulijevao se u Savu na Žitnjaku.

Foto Zagreb, Medveščak | mojkvart.hr
izvor: mojkvart.hr

Iz izložbe Potok u srcu Zagreba – Uz potok Medveščak od izvora do ušća 28.07.2005. – 05.02.2006.

Njegove vode tjerale su stoljećima gradske, kaptolske, cistercitske, župne i obrtničke mlinove…Već od XIII. st. tu su kaptolska i gradska kupališta i lječilišta. Kupalo se u grijanoj vodi iz Medveščaka, koju su pripremali kupeljnici (balneatori). Puštala se i krv iz žila, stavljali takozvani rogovi, brijači su bili i kirurzi, vadili su zube, liječili rane, brijali i šišali građane i dr…Početkom XIX. st. grade se u današnjoj Kožarskoj i Medvedgradskoj ulici te na Novoj Vesi gradska parna kupališta, koja postaju i zabavišta. Jedno od najpoznatijih kupališta, Petrova kupelj (danas Medvedgradska 15, 17), pregrađuje se 1898. g. za tzv. bludilište.

izvor: izložba Potok u srcu Zagreba – Uz potok Medveščak od izvora do ušća ; Koncepcija izložbe: Nada Premerl; Oblikovanje izložbe: Željko Kovačić; Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl; mgz.hr

Tema prelaganja i regulacije potoka Medveščaka provlačila se nekoliko puta u gradskim skupštinama i tadašnjim tiskovinama, a o njoj su pisani elaborati 1882. i 1883. godine.

Iz izložbe Potok u srcu Zagreba – Uz potok Medveščak od izvora do ušća 28.07.2005. – 05.02.2006.

Kako tada, a kadšto i danas, ekološka svijest građana nije bila na visini, potok je postao leglo smrada i opasnosti od poplava. Uz redovite poplave, popravke mostova i kuća, svađe mlinara, nametnuo se gradskim vlastima kao najveći problem. Industrija je potkraj XIX. st. poremetila ekološku ravnotežu potoka. Svi ti problemi inicirali su prelaganje potoka u novo nadkriveno korito, kako bi se moglo pristupiti planiranju modernog Zagreba.

izvor: izložba Potok u srcu Zagreba – Uz potok Medveščak od izvora do ušća 28.07.2005 – 05.02.2006 ; Koncepcija izložbe: Nada Premerl; Oblikovanje izložbe: Željko Kovačić; Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl; mgz.hr

S prelaganjem se započelo 1896. godine i to najprije u potezu od pruge državne željeznice kod tvornice lijepaka preko Sajmišta do križanja Draškovićeve s Jurišićevom ulicom i od tamo kroz Draškovićevu do Vlaške ulice.

Medveščak Stream regulation (Premerl 2005) Slika 4. Regulacija ...
Kanalizacija potoka Medveščaka, izvor: mgz.hr

Novi regulirani tok Medveščaka

Prema novom reguliranom toku potok Medveščak tekao je u otvorenom reguliranom koritu od Gupčeve zvijezde, kroz ulicu Medveščak do današnje Grškovićeve ulice. Osam godina nakon uređena je cesta, a 1913. godine započela je gradnja kuća i uređenje istočno od njega.

Godine 1930. potok je zatrpan, 1931. godine Zagrebački električni tramvaj ga nadsvođuje kako bi se dovršila tramvajska pruga kroz Ribnjak i Medveščak.

 

Nove ulice južno od Vlaške 

Prelaganje potoka omogućilo je otvaranje novih ulica južno od Vlaške i njezino spajanje s Donjim gradom. Također, donesene su i nove regulatorne osnove koje je većinom, u ime Gradskog građevnog ureda, izradio Milan Lenuci. Ulica Medveščak imenovana je 1900. godine na sjednici Skupštine grada Zagreba, a prema projektu arhitekta Viktora Kovačića 1908. godine regulirane su Bakačeva ulica i ulica Pod zidom.

Kanalizacija na desnoj obali Save

U razdoblju od 1928. do 1930. godine gradio se glavni odvodni kanal od Zagreba do Ivanje Rijeke u koji su utjecale otpadne vode i oborinske vode područja javne odvodnje i potoci Bliznec i Štefanovec te Trnava i Vugrov potok. Izgradnjom novih građevina Zagrebačkog velesajma 1956. godine izgrađena je i kanalizacija na desnoj obali Save, također za prihvat otpadnih i oborinskih voda.

Ksaverska cesta, čišćenje brane potoka Medveščaka, izvor: zagreb.in.hr

Čišćenje otpadnih voda 

Godine 1979. započelo se s pripremama za izgradnju uređaja za čišćenje otpadnih voda grada Zagreba. Točnije tadašnja Samoupravna interesna zajednica za vodno područje Save napravila je Projektni zadatak središnjeg uređaja grada Zagreba koji je poslužio kao osnova za istraživačke radove za potrebe projektiranja te idejno rješenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za potrebe grada.

Grad Zagreb je 1990. godine donio odluku da se sve daljnje radnje za izgradnju središnjeg uređaja grada Zagreba povjere Hrvatskoj vodoprivredi, današnje Hrvatske vode.

Preporuka za čitanje

Nada Premerl, Potok u srcu Zagreba, Muzej grada Zagreba, Zagreb 2005.

Slob. i kr. zem. glavni grad Zagreb: od godine 1892. do godine 1902., Naklada tiskare C. Albrechta (Jos. Wittaseka) u Zagrebu

Stanislav Tedeschi, “Društvena opravdanost izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba”, Građevinar, vol. 53, No. 4, Zagreb 2001.

 

Facebook Comments
Nikolina Solić