Tag: dubrovnik

Povodom 750 godina donošenja Statuta grada Dubrovnika razgovarao sam s akademkinjom Nellom Lonza. Mislim da sugovornicu ne treba na poseban način predstavljati. Hrvatska povjesničarka, zaposlena u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Njezina najnovija monografija Ana, Pavo i Grlica. Rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika objavljena je prošle godine. Nakon što pročitate intervju, uzmite je u...

Da je nekim slučajem Matica hrvatska 1980. odgodila tiskanje dvosvesčane Povijesti Dubrovnika Vinka Foretića za nekoliko godina možda bi njezina prva rečenica glasila malo drugačije. Spomenuti autor značajan je hrvatski povjesničar i arhivist. Rođen je u Korčuli 1901., a preminuo je u Dubrovniku 1986. Otprilike u vrijeme njegove smrti srušena je spomenuta prva rečenica njegove velebne Povijesti: Grad Dubrovnik osnovan...

Pitanje podrijetla, potrage za korijenima, vjerojatno je oduvijek bilo usko vezano uz čovjekovo promišljanje i poimanje sebe te zajednice u kojoj se našao. Ljudi su znali lažno i maštovito konstruirati svoje podrijetlo kako bi legitimirali svoj položaj, nametnuli se drugima i ostvarili druge ciljeve. Brojni su primjeri plemića koji su uspjeli umisliti da potječu od Trojanaca ili Rimljana. Zanimljivi...

U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).

Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su: "Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)