Tag: propaganda

S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira  pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.

Mijo Korade i Dejan Pernjak objavili su 2015. godine članak Hrvatski isusovački misionari i pokušaji unije s pravoslavnima od 16. do. 19. stoljeća, u kojem su dali pregled isusovačkih misionara i njihovih pokušaja unije s pravoslavcima. Između ostalog, osvrnuli su se na misiju Bartola Kašića te prenijeli njegovu predodžbu o pravoslavcima iz izvješća papi 1613. godine. 

Godine 1523. Martin Luther je napisao kako bi volio da postoji više pjesama na narodnim jezicima koje bi se mogle pjevati tijekom mise. Pritom je pozvao njemačke pjesnike na stvaranje pjesama koje bi se mogle koristiti u te svrhe. Popularna glazba sa sakralnim tekstom na narodnom jeziku pomogla je u širenju Lutherovog nauka u sve pore društva. U prva četiri desetljeća napisano je na stotine vjerskih pjesama ispjevanih u poznatim popularnim melodijama.

Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.

Kao da je Bog odabrao njemačke zemlje da pomoću veličanstvenog izuma, umjetnosti tiskanja, provedu posebnu Božju misiju - parafraza je misli Johanna Sleidana iz 1542. godine, misli koja je zapravo potekla od Martina Luthera. Barem trideset Lutherovih traktata bilo je u opticaju do 1520-ih što znači da je otprilike 300 000 kopija njegovih ideja bilo rašireno po njemačkim zemljama. Međutim,...

Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom 17. i 18. stoljeća. Heraldiku je bila neizostavni dio rječnika propagande kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog razdoblja. Oko 1200. godine, došlo je do potrebe stvaranja razlikovnih obilježja križarskih vojnih skupina na bojnom polju. Počeli su se omišljavati jednostavni...

Iako propaganda u današnjem smislu nije postojala u srednjem vijeku, i vjerske i svjetovne institucije koristile su razne oblike uvjeravanja za postizanje željenih ciljeva. Katolička Crkva je tijekom srednjeg vijeka koristila tri međusobno nadopunjujuća oblika propagande kojima je kod pučanstva pobuđivala poželjne misli i ideje. Božje Kraljevstvo na zemlji Najveći broj financijskih sredstava odlazio je na stvaranje vizualne propagande koja je...