fbpx

Oznaka: veliki rat

Biti učenik u Hrvatskoj: Od bosonogih učenika do vojnika tužne sudbine!

Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.

“Sav naš luksuz je Crveni križ”: zagrebačke žene u Prvom svjetskom...

„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je crveni križ, naše zabave - rad, naš lakomisleni smiješak - ozbiljnost.“  piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav.

PTSP i Prvi svjetski rat: Nisu sve rane vidljive

Rat je bio oboje, fiziološka i mentalna trauma za sudionike. Međutim, postajala je razlika u društvenoj percepciji prema žrtvama. S jedne strane, fizički osakaćeni vojnici uživali su određen društveni prestiž jer je njihova žrtva bila svima vidljiva i očita, a time i njihov doprinos ratnom cilju. S druge strane, psihološki rastrojeni vojnici nisu se uklapali u takav herojski narativ, a u većini slučajeva bili su i društveno stigmatizirani.

Veliki rat i Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć

Zabijanje kupljenih čavala u "Spomen lipu za ratnu pripomoć", dobrotvorne zabave, šivanje rublja i briga o djeci i ženama samo su neke od djelatnosti Odbora zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć koji je aktivno djelovao tijekom Velikog rata.

“Vojnik uz vojnika” – savez žena u Velikom ratu

„Odbor za pripomoć“, osnovan kao svojevrsni odgovor ženskih društava na ratno stanje, bio je zadužen za sakupljanje novčanih donacija kao i raznih potrepština za vojnike i njihove obitelji. Vodstvo odbora činili su predsjednica Sofija Spevec, potpredsjednice grofica Elvira Kulmer i barunica Maja Turković, predsjednica financijskog odbora Jetta pl. Cuculić i tajnica Klotilda Cvetišić.

Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati...

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.