Sabaton je švedski rock-metal bend čije su pjesme tematski vezane uz vojnu povijest – od ratova i ofenziva, sve do velikih povijesnih bitaka i vojnih ličnosti. Krajem listopada ove godine Sabaton je objavio pjesmu Christmas Truce koja je vrlo brzo postala jedna od najslušanijih pjesama navedenog benda, a broj pregleda na YouTube-u i drugim medijima svakodnevno raste približavanjem Božića i Nove godine.

Prev 1 of 1 Next
Prev 1 of 1 Next

Prva Sabatonova pjesma o miru?

Na društvenim mrežama Sabaton je pjesmu Christmas Truce predstavio kao njihovu „prvu pjesmu o miru“. Međutim, to nije u potpunosti točno budući da postoji nekoliko Sabatonovih pjesama koje govore o sklapanju mira/primirja – primjerice, jedna od navedenih je i pjesma 1648 koja govori o kraju Tridesetogodišnjeg rata. Treba također naglasiti da članovi benda često ističu kako pišu pjesme o ratu, ali ustvari svakom pjesmom nastoje promovirati upravo mir naglašavajući užase ratova. Iako Christmas Truce nije prva Sabatonova pjesma o miru, ona je svakako njihova prva božićna pjesma – osim što je tema pjesme vrlo poznato Božićno primirje na fronti Prvog svjetskog rata 1914. godine, u prvim taktovima može se prepoznati melodija poznate božićne pjesme Carol of the Bells.

Božićno primirje 1914. godine

Krajem srpnja i početkom kolovoza 1914. godine vojnici diljem Europe mobilizirani su u rat za kojeg se smatralo kako će završiti do Božića. Nažalost, to se nije obistinilo, a vojnici su Božić dočekali u svojim hladnim, mokrim i prljavim rovovima. Tišina – to je prva riječ u Sabatonovoj pjesmi Christmas Truce koja najbolje opisuje božićno jutro 1914. godine na fronti gdje je započelo Božićno primirje. Auditivni podražaj rata ne može se tako lako opisati – konstantno granatiranje artiljerije, puškaranje, krik ranjenih i psihički oboljelih tek su dio cjelokupnog doživljaja kojeg su vojnici proživljavali svakodnevno na ratno aktivnoj fronti. Na božićno jutro 1914. godine tišina zamjenjuje svu ratnu buku.

Kako je došlo do Božićnog primirja?

Odgovor na ovo pitanje nikako nije jednoznačan i ne može se generalizirati na sve frontove Velikog rata. Poznat je pokušaj pape Benedikta XV. početkom prosinca 1914. godine u dogovaranju Božićnog primirja, no sve zaraćene strane su jednoglasno odbacile papin prijedlog. Međutim, već su si na Badnju večer vojnici počeli međusobno dobacivati božićne čestitke, a ponegdje su iz sigurnosti rovova pjevali i božićne pjesme, što i Sabaton naglašava: „Hear carols from the trenches, we sing O Holy night“. Većina se povjesničara slaže kako je do Božićnog primirja došlo potpuno spontano – bilo dogovorom međusobno zaraćenih nižih oficira na pojedinim dijelovima fronte, dobacivanjem božićnih čestitki pa čak i darova između zaraćenih rovovskih linija ili izlaskom pojedinih vojnika iz sigurnosti rova u ničiju zemlju čekajući neprijatelje da bi im čestitali Božić. Primirje je bio trenutak kad su neprijatelji postali prijatelji pa čak i braća što se naglašava u refrenu Sabatonove pjesme:

And today we’re all brothers/ Tonight we’re all friends/ A moment of peace in a war that never ends/ Today we’re all brothers/ We drink and unite/ Now Christmas has arrived and the snow turns the ground white/ Hear carols from the trenches/ We sing O Holy Night/ Our guns laid to rest among snowflakes/ A Christmas in the trenches/ A Christmas on the front far from home.

U Sabatonovom službenom spotu za pjesmu Christmas Truce prikazani su poznati motivi Božićnog primirja. Primjerice, izlazak vojnika iz rova na ničiju zemlju gdje je pričekao neprijatelje i čestitao im Božić nakon čega je uslijedilo druženje vojnika na ničijoj zemlji. Prikazana je i poznata nogometna utakmica o kojoj postoje brojni izvori jer su vojnici opisali događaj u svojim dnevnicima ili kasnije u memoarima. Osim navedenog, može se primijetiti i međusobno darivanje vojnika – to su bili mali, ali emotivni darovi poput čestitki, cigareta ili čokolade.

Božićno primirje ipak nije zaživjelo na svim frontovima, a ono nije ni trajalo svugdje jednako – negdje se nije ratovalo satima, a ponegdje se primirje produžilo i na nekoliko dana. Također treba naglasiti da nisu svi vojnici i časnici gledali pozitivno na primirje – poneki su časnici prijavljivali primirja kod viših vojnih ešalona u nadi da će se iluzija prijateljstva što prije završiti.

Druženje britanskih i njemačkih vojnika tijekom Božićnog primirja u britanskim novinama The Illustrated London News od 9. siječnja 1915.

Live and let live system

Božićno primirje nije bilo prvo primirje sklopljeno na fronti Velikog rata, kao ni prvi znak prijateljstva između zaraćenim vojnicima. Već u ljeto 1914. godine dolazi do upotrebe termina live and let live system kako bi se opisala praksa primirja i međusobnog pomaganja neprijateljskih vojnika na fronti – često su se koristili i anglofoni termini poput rest and let rest, let sleeping dogs lie i principle of laissez-faire. Primirja su bila često neslužbena i eksplicitno zabranjena – odobrena su bila samo ona za pokapanje mrtvih iz ničije zemlje. Osim primirja vojnici su poštivali i nekoliko nepisanih pravila koja su se koristila tijekom pozicijskog ratovanja kako bi olakšali i spasili živote svojih neprijatelja – primjerice, jedan takav dogovor je artiljerijsko nenapadanje tijekom doručka, a ponekad su prije šturmova vojnici namjerno bili jako glasni kako bi ih neprijatelji čuli i kako bi ih tako upozorili da se sprema šturm.

Nakon Božićnog primirja 1914. godine viši vojni ešaloni radili su na zabranjivanju bilo kakvih budućih primirja slične naravi. Povećanjem ratne destrukcije i korištenjem sve nehumanijeg oružja u ratu na zapadnom frontu primirja postaju sve rjeđa pojava – pogotovo primirja slična Božićnom primirju 1914. godine kada su se vojnici uistinu pozdravljali kao prijatelji i braća. Vojnicima je jednostavno sve teže bilo uvjeriti se u postojanje ljudskosti u takvom nehumanom ratu.

Lest we forget

Zadnja scena u Sabatonovom spotu za pjesmu Christmas Truce prikazuje kako Pär Sundström, član benda, rezbari u drvenom križu brojku 2021 – na istom križu stoji natpis 1914. Christmas Truce, a u podnožju fraza Lest we forget. Fraza se često koristi u svrhu komemoriranja žrtava rata – u ovom slučaju žrtava Prvoga svjetskog rata. Križ izgledom i natpisom podsjeća na drveni križ podignut 1999. godine u Saint-Yvesu na 85. godišnjicu Božićnog primirja. Ovo nije prvi put da Sabaton svojim radom, tj. pjesmama, odaje počast povijesnim žrtvama – pjesme Bismarck, 40:1, Uprising, Cliffs of Gallipoli i The Price of a Mile samo su nekoliko primjera u kojima se može primijetiti vrlo eksplicitna komemorativna svrha pjesama. Na taj način Sabaton ne samo da popularizira povijest i promovira mir, već istovremeno odaje počast svim žrtvama velikih ratnih sukoba.

Preporuke za čitanje:

Ashworth, Tony. Trench Warfare 1914-1918: The Live and Let Live System. London: The MacMillan Press, 1980.

Bull, Stephen, Adam Hook. World War I Trench Warfare 1, 1914-16. Oxford: Osprey Publishing Ltd., 2002.

Hameršak, Filip. Tamna strana Marsa. Hrvatska autobiografija i Prvi svjetski rat. Zagreb: Ljevak, 2013.

Holmes, Richard. Acts of War. The Behavior of Men in Battle. New York: The Free Press, 1986.

Winter, Jay M. The Experience of World War I. New York: Oxford University Press, 1988.