Mnogo prije Croatia full of life i sličnih kampanji HTZ-a, temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međuratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.

Propaganda se primarno vršila putem plakata, brošura, razglednica, prospekata i časopisa kao što je bila Jugoslavija: jugoslovenski turizam. Čime nas je zadužio Hanns Wagula i koji su domaći dizajneri stvarali vizualni identitet jugoslavenskog turizma pročitajte u nastavku.


Prva turistička agencija Putnik

Nakon Prvog svjetskog rata turizam se počinje razvijati kao jedna od najznačajnijih privrednih grana. Bila je to posljedica prometnog razvoja, uređenja kupališta, izgradnje hotela i ostalih smještajnih objekata, popularizacije izleta, otočkog turizma, razvoja putničkih agencija i planiranog unapređivanja turizma.

Tako je 1923. godine u Beogradu osnovana prva državna turistička agencija, Putnik – društvo za saobraćaj putnika i turista u Kraljevini SHS, koja je imala podružnice u državi i inozemstvu, a jedna od njih nalazila se i u Splitu.

Njihova zadaća bila je da pružaju informacije turistima, organiziraju izlete i putovanja, prodaju ulaznice za razne manifestacije i karte za prijevozna sredstva, brinu oko turističkog smještaja, osiguranja putnika, nabave viza…

Splitski Savez za unapređenje turizma

1920-ih Splitski savez za unapređenje turizma odigrao je značajnu ulogu u promoviranju jadranske obale. Inicirao je i osnivanje Centralnog ureda za propagandu Jadrana, kojem su se pridružili splitski, susački i dubrovački savez.

Oni su, zajedno s podružnicama Putnika, djelovali samostalno, a sufinancirala ih je središnjica u Beogradu. Promocija Kraljevine SHS/Jugoslavije, njenih prirodnih ljepota, turističkim mjesta i atrakcija vršila se pomoću razglednica, plakata, brošura, filmske reklame, radijskih reklama ili u dnevnim tiskovinama. Splitski Savez istaknuo se u promociji ustanova povezanih s turizmom, primjerice Jadranske Plovidbe, Dubrovačke Plovidbe, Aeroputa.

preuzmi
Razglednica Skradin, oko 1920. godine, izvor:digitalna.nsk.hr

Sajmovi Zagrebačkog zbora

Osim Saveza i Putnika u turističkoj promidžbi imali su ulogu i gospodarski sajmovi Zagrebačkog zbora. U sklopu Proljetnog sajma Zagrebačkog zbora 1926. godine napravljena je prva turistička izložba, a 1931. godine u suradnji s Putnikom i gradskom upravom organizirana je Turistička izložba čiji je cilj bio da se na moderan način prezentiraju turistička odredišta.

zagrebački zbor 21.-28.III.1926 veliki proljetni sajam u Zagrebu
Proljetni sajam Zagrebačkog zbora 1926., izvor: omnia.ie

Turistički plakati tijekom međuratnog razdoblja

U međuratnom razdoblju došlo je do buma u razvoju turističkih plakata i turističke propagande. Plakati su prvenstveno bili namijenjeni stranom tržištu i višim građanskim slojevima jer su si oni kao targetirana skupina mogli financijski priuštiti posjete turističkim odredištima.

Za što veći uspjeh plakat je trebao biti jednostavan, efektan i morao je što bolje zadovoljiti dva kriterija. Prvo, da što brže i efikasnije privuče turista, i drugo, da na adekvatan način prezentira zemlju ili destinaciju koju propagira.

Plakati Hannsa Wagule

Jedan od najutjecajnijih grafičara u izradi turističkih plakata bio je Hanns Wagula (1894-1964.) austrijski je grafički dizajner, slikar i fotograf o kojemu je recentno pisala povjesničarka umjetnosti Lovorka Magaš-Bilandžić. Nakon Prvog svjetskog rata školovao se u Münchenu i Berlinu, a na njegov rad značajno su ostavili trag putovanja po Italiji, jugu Francuske, Istri, Dalmaciji i u Africi. Od 1925. godine počeo se značajnije baviti grafičkim dizajnom i reklamnom djelatnošću.

Wagulini plakati bili su podijeljeni na slikovni i tekstualni dio, ističući prepoznatljive vizure grada koji se promovira. Uz to, našli su se detalji flore karakteristične za podneblje koje se prezentira.

Krajem 1920-ih godina započela je njegova suradnja s jugoslavenskim naručiteljima.

Napravio je plakate koji su oglašavali splitski karneval, praznike u Dalmaciji i druga turistička odredišta na Jadranu. Radio je plakate i za jugoslavenske parobrodske i zračne prijevoznike.

Surađivao je i sa Splitskim Savezom i Putnikom za koje je napravio niz plakata i vizualni identitet publikacije Jugoslavija: jugoslovenski turizam, časopisa kojeg je izdavao splitski Putnik, a izlazio je kao službeno glasilo za turistički promet u Kraljevini Jugoslaviji.

Waguline fotografije s putovanja po Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini

Waguline fotografije nastale su za vrijeme putovanja po Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini, a pojavljivale su se između 1931. i 1939. godine po stranicama časopisa Jugoslavija: jugoslavenski turizam.

Na njima autor prikazuje mjesta na obali s specifičnim detaljima (galeb, brodovi, ribarska mreža), ali i lokalno stanovništvo u njihovoj svakodnevnici.

Osim u časopisu Jugoslavija: jugoslovenski turizam Waguline fotografije bile objavljivane i u drugim reklamnim materijalima, poput prospekata ili brošura, kojima je dodatno promoviran  dalmatinski turizam, kulturna baština i ljepote krajolika.

Yugoslavia, Dalmatian Coast, 1936-37. Artist: Hanns Wagula (1894 ...
izvor: pinterest.com

Turistička propaganda 1930-ih

U tridesetim godinama prošlog stoljeća turistička propaganda doživljava svoj procvat. Uz spomenuti rad Wagule javljaju se i domaći grafički dizajneri Sergej Glumac, Pavlo Gavranić i Janez Trpin.

Liburnija.net: Sergije Glumac - Jadranska izložba 1938. | Vintage ...
Sergije Glumac, Plakat za Zagrebački zbor 1938., izvor: Wikipedia
JANEZ TRPIN (1908-1973) VISITEZ LA YOUGOSLAVIE. Circa 1935.36 3/4x24 1/4 inches, 93 1/4x61 1/2 cm. Putnik, Ljubljana.
Janez Trpin, Plakat za Jugoslaviju 1935. godine, izvor: pinterest.com

Zahvaljujući njihovom radu i utjecaju Hannsa Wagule, stvoreni su tadašnji moderni dizajni plakata koji su omogućili kreiranje imidža međuratne Kraljevine Jugoslavije kao tražene turističke destinacije koja posjetiteljima može ponuditi odmor, rekreaciju, uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini.

Preporuka za čitanje:

Feđa Vukić, Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb 1996.

Lovorka Magaš Bilandžić, “Hans Wagula i turistički plakat u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova”, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, No. 40, 2016.

Facebook Comments
Nikolina Solić