Mnogo prije Croatia full of life i sličnih kampanji HTZ-a, temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međuratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.

Propaganda se primarno vršila putem plakata, brošura, razglednica, prospekata i časopisa kao što je bila Jugoslavija: jugoslovenski turizam. Čime nas je zadužio Hanns Wagula i koji su domaći dizajneri stvarali vizualni identitet jugoslavenskog turizma pročitajte u nastavku.


Prva turistička agencija Putnik

Nakon Prvog svjetskog rata turizam se počinje razvijati kao jedna od najznačajnijih privrednih grana. Bila je to posljedica prometnog razvoja, uređenja kupališta, izgradnje hotela i ostalih smještajnih objekata, popularizacije izleta, otočkog turizma, razvoja putničkih agencija i planiranog unapređivanja turizma.

Dubrovnik - posjetite Jugoslaviju
Ljubo Babić, Visit Jugoslavia, plakat nastao između 1923. – 1929. godine, Kabinet grafike HAZU, Zagreb, izvor: dizbi.hazu.hr

Tako je 1923. godine u Beogradu osnovana prva državna turistička agencija, Putnik – društvo za saobraćaj putnika i turista u Kraljevini SHS, koja je imala podružnice u državi i inozemstvu, a jedna od njih nalazila se i u Splitu.

Njihova zadaća bila je da pružaju informacije turistima, organiziraju izlete i putovanja, prodaju ulaznice za razne manifestacije i karte za prijevozna sredstva, brinu oko turističkog smještaja, osiguranja putnika, nabave viza…

Splitski Savez za unapređenje turizma

1920-ih Splitski savez za unapređenje turizma odigrao je značajnu ulogu u promoviranju jadranske obale. Inicirao je i osnivanje Centralnog ureda za propagandu Jadrana, kojem su se pridružili splitski, susački i dubrovački savez.

Oni su, zajedno s podružnicama Putnika, djelovali samostalno, a sufinancirala ih je središnjica u Beogradu. Promocija Kraljevine SHS/Jugoslavije, njenih prirodnih ljepota, turističkim mjesta i atrakcija vršila se pomoću razglednica, plakata, brošura, filmske reklame, radijskih reklama ili u dnevnim tiskovinama. Splitski Savez istaknuo se u promociji ustanova povezanih s turizmom, primjerice Jadranske Plovidbe, Dubrovačke Plovidbe, Aeroputa.

preuzmi
Razglednica Skradin, oko 1920. godine, izvor:digitalna.nsk.hr

Sajmovi Zagrebačkog zbora

Osim Saveza i Putnika u turističkoj promidžbi imali su ulogu i gospodarski sajmovi Zagrebačkog zbora. U sklopu Proljetnog sajma Zagrebačkog zbora 1926. godine napravljena je prva turistička izložba, a 1931. godine u suradnji s Putnikom i gradskom upravom organizirana je Turistička izložba čiji je cilj bio da se na moderan način prezentiraju turistička odredišta.

zagrebački zbor 21.-28.III.1926 veliki proljetni sajam u Zagrebu
Proljetni sajam Zagrebačkog zbora 1926., izvor: omnia.ie

Turistički plakati tijekom međuratnog razdoblja

U međuratnom razdoblju došlo je do buma u razvoju turističkih plakata i turističke propagande. Plakati su prvenstveno bili namijenjeni stranom tržištu i višim građanskim slojevima jer su si oni kao targetirana skupina mogli financijski priuštiti posjete turističkim odredištima.

Za što veći uspjeh plakat je trebao biti jednostavan, efektan i morao je što bolje zadovoljiti dva kriterija. Prvo, da što brže i efikasnije privuče turista, i drugo, da na adekvatan način prezentira zemlju ili destinaciju koju propagira.

 

Plakati Hannsa Wagule

Jedan od najutjecajnijih grafičara u izradi turističkih plakata bio je Hanns Wagula (1894-1964.) austrijski je grafički dizajner, slikar i fotograf o kojemu je recentno pisala povjesničarka umjetnosti Lovorka Magaš-Bilandžić. Nakon Prvog svjetskog rata školovao se u Münchenu i Berlinu, a na njegov rad značajno su ostavili trag putovanja po Italiji, jugu Francuske, Istri, Dalmaciji i u Africi. Od 1925. godine počeo se značajnije baviti grafičkim dizajnom i reklamnom djelatnošću.

Wagulini plakati bili su podijeljeni na slikovni i tekstualni dio, ističući prepoznatljive vizure grada koji se promovira. Uz to, našli su se detalji flore karakteristične za podneblje koje se prezentira.

Dubrovnik. The gem of the jugoslav adriatic, Wagula, Hanns, 1931 ...
Hanns Wagula, 1931., izvor: Lovorka Magaš-Bilandžić, 2016.

Krajem 1920-ih godina započela je njegova suradnja s jugoslavenskim naručiteljima.

Napravio je plakate koji su oglašavali splitski karneval, praznike u Dalmaciji i druga turistička odredišta na Jadranu. Radio je plakate i za jugoslavenske parobrodske i zračne prijevoznike.

Surađivao je i sa Splitskim Savezom i Putnikom za koje je napravio niz plakata i vizualni identitet publikacije Jugoslavija: jugoslovenski turizam, časopisa kojeg je izdavao splitski Putnik, a izlazio je kao službeno glasilo za turistički promet u Kraljevini Jugoslaviji.

Waguline fotografije s putovanja po Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini

Waguline fotografije nastale su za vrijeme putovanja po Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini, a pojavljivale su se između 1931. i 1939. godine po stranicama časopisa Jugoslavija: jugoslavenski turizam.

Na njima autor prikazuje mjesta na obali s specifičnim detaljima (galeb, brodovi, ribarska mreža), ali i lokalno stanovništvo u njihovoj svakodnevnici.

Osim u časopisu Jugoslavija: jugoslovenski turizam Waguline fotografije bile objavljivane i u drugim reklamnim materijalima, poput prospekata ili brošura, kojima je dodatno promoviran  dalmatinski turizam, kulturna baština i ljepote krajolika.

Yugoslavia, Dalmatian Coast, 1936-37. Artist: Hanns Wagula (1894 ...
izvor: pinterest.com

Turistička propaganda 1930-ih

U tridesetim godinama prošlog stoljeća turistička propaganda doživljava svoj procvat. Uz spomenuti rad Wagule javljaju se i domaći grafički dizajneri Sergej Glumac, Pavlo Gavranić i Janez Trpin.

Liburnija.net: Sergije Glumac - Jadranska izložba 1938. | Vintage ...
Sergije Glumac, Plakat za Zagrebački zbor 1938., izvor: Wikipedia
Matica hrvatska - Vijenac 305 - Doza konkretne umjetnosti
Pavao Gavranić, Plakat za Gorski Kotar, 1936., izvor: maticahrvatska.hr, Vijenac 305
JANEZ TRPIN (1908-1973) VISITEZ LA YOUGOSLAVIE. Circa 1935.36 3/4x24 1/4 inches, 93 1/4x61 1/2 cm. Putnik, Ljubljana.
Janez Trpin, Plakat za Jugoslaviju 1935. godine, izvor: pinterest.com

Zahvaljujući njihovom radu i utjecaju Hannsa Wagule, stvoreni su tadašnji moderni dizajni plakata koji su omogućili kreiranje imidža međuratne Kraljevine Jugoslavije kao tražene turističke destinacije koja posjetiteljima može ponuditi odmor, rekreaciju, uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini.

Preporuka za čitanje:

Feđa Vukić, Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb 1996.

Lovorka Magaš Bilandžić, “Hans Wagula i turistički plakat u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova”, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, No. 40, 2016.

 

Facebook Comments
Nikolina Solić