Vojskovođa koji se bojao mačaka

Pablo Picasso naslikao je 1931. godine "Ženu sa stiletom". To djelo jedna je od dvije Picassove reference na "Maratovu smrt" Jeana Louisa Davida. Ipak, osim referenci na "Maratovu smrt", povjesničari umjetnosti u ovom djelu prepoznaju i Picassovu privatnu priču.

https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

Disclaimer:
Ovaj uradak ne problematizira važnost poznavanja ili nepoznavanja datuma 18. studenog.
Ovaj uradak nije usmjeren na autora problematizirane objave, njegove osobne stavove i vrijednosti.

https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

3. svibnja 1992. godine preko Slavonskog Broda prelijetali su vojni zrakoplovi koji su ispuštali izuzetno razorne aviobombe, tzv. krmače koje su ostavljale velike posljedice na infrastrukturu. Glavni cilj bio im je most na Savi. S obzirom da nisu bile precizne, jedna od aviobombi pogodila je obiteljsku kuću u naselju Jelas u neposrednoj blizini mosta preko rijeke Save. U podrumu obiteljske kuće usmrtila je cijelu obitelji Marinković. Poginuli su Dalibor (5), Andrijana (9), njihova trudna majka Željka (32) i njezino nerođeno dijete, baka Kata (57), a na putu do bolnice preminula je i najmlađa žrtva Domovinskog rata, beba Marinko Marinković stara tek nešto više od godinu dana. Njihov otac, Sreto Marinković, inače Srbin po nacionalnosti, bio je do tada u Narodnoj zaštiti, kasnije se priključio HVO-u i ratovao u Bosanskoj Posavini do 1994. godine. On je izgubio cijelu obitelj.

U nastavku razgovora Gabrijela Baričić govori o školovanju djece tijekom prve dvije ratne godine te stradanju djece u gradu u kojem je poginulo i najviše djece tijekom Domovinskog rata.

https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

"Kad sam osobe željela intervjuirati, kad sam ih pitala, imaju li volju za tim, oni su većinom rekli: Pa, dobro, što je tu zanimljivo, zašto bi moja priča bila po nečemu zanimljiva? Pa nismo mi doživjeli ništa čudno!"

Domovinski rat je u mnogočemu utjecao na svakodnevicu djece i njihovo školovanje, a Slavonski Brod nažalost je postao i grad u kojem je poginulo najviše djece tijekom rata. Gabrijela Baričić u istraživanju se bavila upravom ovim temama, djecom, žrtvama Domovinskog rata u Slavonskom Brodu. U prvom dijelu razgovora, Gabrijela progovara o tijeku istraživanja, ispitanicima i svakodnevici djece u Domovinskom ratu.

Njezin rad i druga istraživanja o Domovinskom ratu možete pronaći u zborniku radova "Slavonski Brod i Brodsko-posavska županija u Domovinskom ratu", ur. Miroslav Akmadža, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, 2018.

https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

U prvom Kolokviju imala sam priliku razgovarati s kolegom Vinkom Dračom, doktorandom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U razgovoru se osvrnuo na izradu svoje disertacije "Psihijatrijski diskurs i društvo u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća" te na tri članka: „Stenjevačka Ofelija“ Ana Schier: rod i duševna bolest u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća, Strah i rod unutar stenjevačkih zidova: zapisi o strahu u povijestima bolesti pacijenata i pacijentica zavoda za umobolne u Stenjevcu na prijelazu stoljeća, Semiotics of paranoia: Symbols of Oppression in 19th century mental patients.

Vinko Drača rođen je 1989. godine. Doktorand je na Modernoj i suvremenoj povijesti FFZG pod mentorstvom Ide Ograjšek Gorenjak i Željke Matijašević. Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u Zagrebu („Zagorkini dani 2016.“ i „Zagorkini dani 2017.“. Desničini susreti 2017. i 2018. godine), Beogradu („Migrations in Visual Culture“, „Creating Memories in Early Modern and Modern Art and Literature“) i Ljubljani („Selfologija“ „Simbozij“). Organizator je međunarodne doktorandske konferencije „Revolutions and Upheavals in History“ i član organizacijskog odbora ISHA-ine konferencije „(Re)making Europe“. Radove je objavljivao u časopisima „Historijski zbornik“ i „Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog Fakulteta u Zagrebu“ te u zbornicima navedenih skupova. Od povjesničara cijeni Roya Portera, Natalie Zemon Davies te od hrvatskih ljudi, Zrinku Blažević, Idu Ograjšek Gorenjak i Tvrtka Jakovinu. Ipak, smatra kako je nepravedno isticati pojedince jer je njegov matični Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu pun različitih pristupa te ga upravo to čini odličnim odsjekom. Voli i književnost, naročito znanstvenu fantastiku, a osnovao je i književni klub SF-a i fantastične književnosti na FFZG-u.

Za više informacija:
1. Vinko Drača: „Stenjevačka Ofelija“ Ana Schier: rod i duševna bolest u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća U: Kamen na cesti: Granice, opresija i imperativ solidarnosti
Radovi sa znanstvenog skupa „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, nasljeđe / Preko granica: opresija i imperativ solidarnosti“ održanog 25.-26. studenog 2016. u sklopu 10. Dana Marije Jurić Zagorke
Centar za ženske studije, Zagreb, 2017.
2. Strah i rod unutar stenjevačkih zidova: zapisi o strahu u povijestima bolesti pacijenata i pacijentica zavoda za umobolne u Stenjevcu na prijelazu stoljeća (u objavi)
3. Semiotics of paranoia: Symbols of Oppression in 19th century mental patients U: 10:01 Simbozij. Zbornik 10 kulturološkega simbozija, Ljubljana 2017.

https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

Više informacija malom ledenom dobu na području osmanske Bosne te upotrebi alkoholnih likera u ranom novom vijeku, možete pronaći u članku povjesničarke Jelene Mrgić "Wine or Raki - The Interplay of Climate and Society in Early Modern Ottoman Bosnia" i članku povjesničarke B. Ann Tlusty "Water of Life, Water of Death: The Controversy over Brandy and Gin in Early Modern Augsburg".

Svakodnevne objave pratite na:
https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/

Zašto su Austrija, Njemačka, Velika Britanija i druge europske države danas nacije piva? Je li oduvijek bilo tako? Zašto su stanovnici SAD-a čak i danas prilično veći potrošači piva u odnosu na vino?


Svakodnevne objave pratite na:
https://povcast.hr/
https://www.facebook.com/povcast.hr/