Martina Piškor

Magistra suvremene povijesti. Trenutno radi u HDA. U slobodno vrijeme vodi se poslovicom „tko pjeva, zlo ne misli“. Kad ne pokušava pjevati, čita, piše i razmišlja o povijesti.
Martina Piškor

„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je crveni križ, naše zabave – rad, naš lakomisleni smiješak – ozbiljnost.“  piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav.

Zagrebačke žene u Prvom svjetskom ratu, okupljene oko velikog stroja nazvanog „Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć“ (prethodni članak) pokretala su mnoga ženska društva, ali valjalo bi istaknuti „Gospojinski klub“ i “Zemaljska gospojinska udruga za naobrazbu i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji“. Osim što su njihove članice imale funkcije u rukovodstvu Odbora, njihove društvene veze i financijski kapital olakšavali su poslovanje samom Odobru.

Gospojinski klub

„Gospojinski klub“ uvelike se angažirao oko ratne pomoći, prepustivši svoje prostorije u Marovskoj 3 za potrebe šivanja i prikupljanja materijalnih i financijskih donacija.  Osim toga, na sve blagdane je od njihove strane organizirano prikupljanje blagdanskih potrepština poput hrane, pića i ukrasa za bor potrebnih za dostojanstvenu proslavu Božićnih blagdana, ali i duhana i cigareta, kao i prigodna prodaja maslinovih grančica za blagdan Cvjetnice 1916. godine, čiji je prihod bio namijenjen udovicama vojnika.

S druge strane, „Gospojinska udruga“ vršila je svoju obrazovnu svrhu i ulogu organiziravši osposobljavanje dobrovoljnih bolničarki i njegovateljica, koje su požrtvovno pomagale u bolnicama, ali i učiteljica.

Picture2

Predsjednica Udruge Sofija Spevec preuzela je vodstvo „Odbora za pripomoć“, organizirajući cjelokupno njegovo djelovanje, tako da je od zagrebačkih novina zavrijedila nadimak „generalisimus“. Funkciju predsjednice Udruge nastavila je obnašati i nakon rata, dok se „Gospojinski klub“ nakon rata raspao. S druge strane, i ostale aktivistkinje u samom „Odboru zagrebačkih gospođa“ ostale su aktivne u društvenom i humanitarnom životu svojega grada. Tako je Slava Sollar stala čelo društva „Materinstvo“ a  Maja Turković  „Zagrebačkoga gospojinskog društva za uzdržavanje pjestovališta“, dok je Klotilda Cvetišić bila ravnateljica nekoliko zagrebačkih škola. Marija Jambrišak već je i tada bila legenda, a taj status ostao je prisutan i danas.

Karneval
Karikaturalni prikaz žena prije i za vrijeme rata u karikaturi “Karneval”, Ilustrovani list, 1915.

Sav naš luksuz je Crveni križ…

„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je Crveni križ, naše zabave – rad, naš lakomisleni smiješak – ozbiljnost.“  piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav. Predvođeni ženama, odnosno „Odborom za pripomoć“, a samim time i „Gospojinskom udrugom“ i „Gospojinskim klubom“, Zagrepčani su svakodnevno radili u korist vojnika i njihovih obitelji. Dugo se naglašavalo uključenje u privredu i gospodarstvo jedini doprinos žena u Prvom svjetskom ratu. One su u ratno vrijeme podnijele veliku žrtvu, živote najmilijih, a sada su izneseni dokazi da su uvelike pomogle državi u trenutku kada nije mogla sama. Dokazale su svoju sposobnost organiziravši veliku mašineriju humanitarne, ali i psihološke pomoći ne samo vojnicima i njihovim obiteljima, već i ostalim građanima. Žene različitih staleža, vjera, dobi i stupnja obrazovanja ujedinile su se dokazavši da je zajedništvo put prema boljem sutra.

Za više informacija o angažmanu žena tijekom Prvog svjetskog rata pogledajte prethodne članke Vojnik uz vojnika – savez žena u Velikom ratu i Odbor zagrebačkih gospođa za ratnu pripomoć.

Izvori:

http://prvisvjetskirat.arhiv.hr/language/en-us/Teme/ArticleId/61/oamid/485

“Ratna pripomoć“, Novosti (Zagreb), 25.8.1914., Stare hrvatske novine

“Hrvatske žene i rat“, Obzor (Zagreb), 23.9.1914., Stare hrvatske novine

“Zagreb u ratno doba“, Obzor (Zagreb), 29.9.1914., Stare hrvatske novine

Iveljić, Iskra. Očevi i sinovi: privredna elita Zagreba u drugoj polovici 19. stoljeća. Zagreb: Leykam international, 2007.

Facebook Comments